Prometni krovovi su krovovi projektirani tako da se po njima može hodati ili voziti. To znači da nisu samo vodonepropusni, već su i konstrukcijski projektirani za opterećenja pješaka, bicikala ili čak automobila. Takav krov postaje funkcionalna površina, odnosno dostupan krov.

Uz Nophadrain Sustave Prometnih Krovova, to omogućujemo na siguran i održiv način. Kombinacijom inovativnih i visokokvalitetnih proizvoda stvaramo tanak i učinkovito projektiran sustav koji pruža maksimalne performanse.

Postoje specijalizirani sustavi, poput Nophadrain Retencijskog Sustava na prometnim krovovima, koji omogućuju učinkovitu kombinaciju retencije vode i prometnih popločanih krovnih površina.

Prometni krovovi mogu se uspješno kombinirati s vegetacijom (najčešće s intenzivnim zelenim krovovima). Ključni uvjet je da hidroizolacija bude otporna na probijanje korijenja ili da se iznad nje ugradi dodatna protukorijenska folija. Otpornost na korijenje mora biti u skladu s normom DIN 4062-1 ili EN 13948.

Nophadrain prometne krovove klasificira u tri razreda opterećenja: prohodni krovovi (klasa 1), prometni krovovi za osobna vozila (klasa 2, prometni krovovi za teški promet, npr. kamione (klasa 3). Odabir sustava ovisi i o raspoloživoj visini slojeva, vrsti opločenja te eventualnoj kombinaciji s vegetacijom i/ili retencijom vode.

Pružamo smjernice od faze idejnog do faze izvedbenog projekta, uključujući detaljne nacrte, tekstove tehničkih specifikacija i tehničku podršku tijekom ugradnje. Time se osigurava da je svaki prometni krov optimalno projektiran i izveden koristeći Nophadrain sustav prometnih krovova.

Glavni izazov je često ograničena visina konstrukcije krova. Međutim, Nophadrain nudi tanke, ali visokoučinkovite drenažne sustave koji omogućuju da i kompaktni prometni krovovi ostanu izdržljivi i čvrsti.

Da, svi provozni sustavi prošli su ispitivanja dinamičkog opterećenja na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (TU München). Tijekom ispitivanja kompletna krovna konstrukcija izložena je pokretnim opterećenjima radi procjene funkcionalnosti i trajnosti, čime se osigurava otpornost sustava na dugotrajna i ponavljajuća opterećenja.

Ne postoje posebni zakonski zahtjevi za nagib, ali preporučuje se minimalno 1% radi pravilne odvodnje. Točan nagib treba izračunati statičar uzimajući u obzir progibe i tolerancije izvedbe.

Da, manja količina vode koja se zadržava na krovu je prihvatljiva. Do 5% površine krova može imati lokve, maksimalne dubine 5 mm.

Oborinska voda na prohodnom krovu odvodi se putem krovnih slivnika, revizijskih okana s rešetkastim poklopcima ili linijskih odvodnih kanala, koji prikupljenu vodu usmjeravaju prema gravitacijskom sustavu odvodnje unutar ili izvan zgrade, ili preko ruba krova. Sustav mora biti projektiran tako da odvodi i površinsku vodu s opločenja kao i vodu koja prodire kroz fuge, bez potrebe za dodatnim tlakom ili retencijom.

Statičar odnosno projektant odgovoran je za proračun i dimenzioniranje krovnih slivnika, odvodnih kanala i pripadajućih elemenata, uz osiguranje da zadovoljavaju relevantne norme te mogu podnijeti očekivana opterećenja i količine vode.

Sustav opločanih prometnih krovova sastoji se od sljedećih slojeva: razdjelni sloj, klizni sloj, zaštitni sloj, drenažni sloj, filtracijski sloj, nosivi (tamponski) sloj, izravnavajući sloj, podloga za opločnike, te samo opločenje. Svaki sloj ima svoju specifičnu funkciju, a zajedno čine konstrukciju koja je statički stabilna i trajna te može podnijeti statička i dinamička (prometna) opterećenja. Neki proizvodi, poput ND Drenažnih Sustava, mogu istovremeno obavljati više funkcija.

Razdjelni sloj je potreban kada su korišteni materijali kemijski nekompatibilni, kako bi se spriječile štetne reakcije. Također se često koristi kao dodatna zaštita krova tijekom i nakon ugradnje. Prikladni materijali uključuju plastične folije, sintetičke membrane ili (ovisno o sustavu) klizne folije za raspodjelu pritiska ili razdjelni geotekstil iz ND Drenažnog Sustava.

Klizni sloj sprječava prijenos vertikalnih i horizontalnih sila uzrokovanih zbijanjem, kočenjem, ubrzanjem i skretanjem vozila na hidroizolacijsku membranu. Time se sprječava njezino oštećenje.

• Kod prohodnih sustava (klasa opterećenja 1), klizni sloj čine ND TGF-20 razdjelna i klizna folija te klizna folija za raspodjelu pritiska iz određenog ND Drenažnog Sustava.
• Kod provoznih sustava (klase opterećenja 2 i 3), klizni sloj čine ND TSF-100 Klizna i Zaštitna Folija te klizna folija za raspodjelu pritiska iz određenog ND Drenažnog Sustava.
• Kod obrnutih krovova ugrađuju se dva sloja ND TGF-20 Razdjelne i Klizne Folije ispod XPS toplinske izolacije.

Filtracijski sloj sprječava ulazak finih čestica iz opločenja ili nosivog sloja u drenažni sloj, čime se osigurava nesmetan horizontalni protok vode. Ovisno o vrsti opločenja koriste se tkani ili netkani geotekstili, s minimalnim preklopom od 100 mm i uzdignutim rubovima po obodu radi sprječavanja ispiranja materijala.

Monofilamentni tkani geotekstil ND 600 serije kombinira visoku otpornost na probijanje s minimalnim istezanjem, što ga čini otpornim na statička i dinamička prometna opterećenja. To vrijedi i tijekom ugradnje, jer može izdržati mehaničko i dinamičko zbijanje nosivog sloja (npr. vibracijskom pločom). Zahvaljujući tome, filtracijski sloj ostaje neoštećen, a drenažni sloj čist od sitnih čestica. Zbog tih svojstava sustav je pogodan za prohodne i provozne površine na podlogama od nevezanog materijala ili drenažnog betona.

Drenažni sloj prikuplja višak vode iz konstrukcije opločenja i odvodi ga prema krovnim slivnicima ili preko ruba krova. Time se sprječava zadržavanje vode u nosivim i završnim slojevima te štite donji slojevi. Sloj mora biti vodopropustan horizontalno i vertikalno, imati visoku otpornost na puzanje te biti u skladu s normom DIN 4095 i CE označen prema hEN 13252.

Da. Visoka tlačna čvrstoća osigurava da drenažni sustav zadrži svoj oblik i početnu visinu čak i pod velikim i dinamičkim opterećenjima, čime se jamči pouzdana odvodnja. Ovisno o tipu, ND Drenažni Sustavi za provozne krovove imaju tlačnu čvrstoću od približno 900 ili 1.200 kPa.

Zaštitni sloj štiti hidroizolacijski sustav krova od vertikalnih opterećenja (mehaničkih i dinamičkih) tijekom ugradnje i uporabe. Za manja opterećenja (klasa 1) tu funkciju može preuzeti ND Drenažni Sustav. Za veća opterećenja potrebni su dodatni geotekstili, folije ili betonski slojevi. Zaštitni slojevi moraju imati minimalni preklop od 100 mm, a njihovo puzanje ne smije prelaziti 5 % (maks. 2 mm).

Ovisno o projektu, namjeni i općenitoj konstrukciji krova, mogu se odabrati različiti drenažni sustavi za prometne krovove. Općenito se mogu klasificirati na sljedeći način:

• Drenažni sustavi iz serije ND 200, kao što su ND 220 i ND 200sv, imaju tlačnu čvrstoću od 700 kPa i uvijek se sastoje od tri funkcionalna sloja objedinjena u jednom proizvodu: filtracijski sloj, drenažni sloj i zaštitni sloj.
• Međutim, pravi “teškaši” su sustavi iz serije ND 600, poput ND 620 i ND 600hdsv. Karakteriziraju ih drenažne membrane s iznimno visokom tlačnom čvrstoćom od približno 900 kPa ili čak 1.200 kPa, što ih čini pogodnima za razrede opterećenja N1, N2 i N3.

ND Drenažni Sustavi su CE-označeni kompozitni elementi koji kombiniraju filtracijski sloj, drenažni sloj i jedan klizni sloj. Ovisno o tipu, mogu služiti i kao razdjelni i zaštitni sloj te biti dio kliznog sloja. Kod obrnutih krovova paropropusni modeli omogućuju sušenje XPS izolacije i smanjuju unutarnju kondenzaciju.

Svi ND Drenažni Sustavi isporučuju se kao jedan integrirani proizvod u roli, pri čemu su filtracijski, drenažni te (klizni i) zaštitni slojevi međusobno povezani. To omogućuje jednostavno rukovanje i brzu ugradnju.

Kapacitet ovisi o vrsti opločenja i količini oborina koje prolaze kroz opločenje (druga razina odvodnje) i kroz fuge u drenažni sloj (prva razina odvodnje). Izračunava se pomoću dvije formule objašnjene u brošuri „Projektiranje Drenažnog Sloja (Desiging the drainage layer)“.

Nosivi sloj prenosi i raspodjeljuje opterećenja te sprječava deformacije opločenja. Za razrede opterećenja 2 i 3 potreban je konstruktivni nosivi sloj, osim kod primjene velikih betonskih ploča. Za razred 1 dovoljan je izravnavajući ili podložni sloj postavljen direktno na ND Drenažni Sustav.

Pravilna krovna konstrukcija doprinosi stabilnosti, sigurnosti i trajnosti prometnog krova.

Nosivi sloj mora preuzeti statička i dinamička opterećenja te ih prenijeti na niže slojeve. Više informacija dostupno je u Brošuri Sustava Prometnih Krovova.

Izravnavajući sloj potreban je za kompenzaciju visinskih razlika i formiranje nagiba. Za visinske razlike do 150 mm koristi se drobljeni prirodni kamen granulacije 2/8–3/9 mm (debljine 50–150 mm), koji može služiti i kao podložni sloj. Za veće visinske razlike (>150 mm) izravnavajući sloj se sastoji od tucanika granulacije 2/22 mm, uz dodatni podložni sloj 2/8–3/9 mm.

Izravnavajući sloj se polaže direktno na ND Drenažni Sustav i može se zbijati nakon postavljanja.

Podložni sloj izravnava manje nepravilnosti i razlike u podlozi kako bi opločenje ostalo stabilno i čvrsto.

Debljina podložnog sloja je obično 30–50 mm, a sastoji se od drobljenog pijeska ili kamenog agregata. Za provozna opločenja često se koristi frakcija 1/3 radi bolje drenaže i stabilnosti. Podložni sloj se ne zbija; nakon ugradnje opločenja ispunjavaju se fuge, a površina vibrira ili zbija. Za velike betonske ploče može biti potreban deblji sloj grubljeg materijala (npr. 2/5).

Na krovovima se asfalt ili beton obično ne koriste; umjesto toga primjenjuje se opločnik na nevezanoj podlozi. To omogućuje pristup konstrukciji krova, bolje se i uklapa u okoliš i štiti hidroizolaciju od stalnog, povremenog i dinamičkog opterećenja, na načih da ispravno distribuira sile opterećenja. Opločnik je propusan i sastoji se od prefabriciranih elemenata poput betonskih opločnika, ploča ili prirodnog kamena.

Oborinsku vodu potrebno je što učinkovitije odvesti s površine kako bi se smanjilo prodiranje u niže slojeve krovne konstrukcije. Stoga se opločenje na prometnim krovovima uvijek izvodi u nagibu. Za prohodna opločenja minimalni nagib iznosi 2 %, dok za provozna opločenja minimalni nagib iznosi 2,5 %.

Više informacija dostupno je u Nophadrain brošuri sustava za prometne krovove.

Za pješačke površine može se koristiti gotovo svaki tip opločenja. Za provozne površine (razred 2) najčešće se koriste betonski opločnici, betonski elementi (npr. H-opločnik) ili betonske ploče velikog formata zbog njihove dimenzijske stabilnosti, otpornosti na klizanje, čvrstoće i ekonomičnosti. H-opločnici i slični betonski elementi posebno su prikladni za zone s čestim kočenjem, skretanjem i intenzivnim prometom (razred 3), dok se su betonske ploče velikog formata pogodnije za zavoje, nagibe ili zone s ograničenom visinom konstrukcije, gdje je potrebna bolja raspodjela opterećenja.

Drenažni sloj ispod opločenja sprječava zadržavanje vode u nosivom sloju. Bez učinkovite odvodnje dolazi do zasićenja i smanjenja nosivosti, što može uzrokovati slijeganje i oštećenja opločenja. Kontroliranim odvodom vode osigurava se trajna nosivost konstrukcije i značajno produžuje vijek trajanja opločenja.

Pri projektiranju je važno ograničiti trajne deformacije (kolotraženje). Dimenzijska stabilnost opločnih elemenata utječe na širinu fuga i prijenos opterećenja između elemenata. Prikladnost odabranog sustava opločenja treba potvrditi proizvođač, u skladu s predviđenim opterećenjem i primjenom.